Podijeli članak

Tagovi

Studentski centar Mostar proveo je anketno ispitivanje među studentima Sveučilišta u Mostaru o budućim poslovnim planovima. Mladi su, u anonimnoj anketi na uzorku od 300 ispitanika, iz više od 30 općina u Bosni i Hercegovini, odgovarali na pitanja o željama za budući posao, što bi im bilo važno pri zapošljavanju te što bi napravili ukoliko ne bi pronašli odgovarajući posao po završetku fakulteta. Pitanja su bila i o mogućim financijskim primanjima koja bi ih zadovoljila pri budućem zaposlenju te za koji iznos bi pristali raditi u inozemstvu.

Na pitanje gdje bi najviše voljeli raditi po završetku fakulteta više od 2/3 ispitanika je odgovorilo u javnom sektoru, preciznije njih 72,80 %. Za privatni sektor odlučilo se samo 13,81 % studenata, dok se za  samozapošljavanje kao način osiguravanja vlastite egzistencije odlučilo njih 13,39 %.

Pri budućem zaposlenju studentima je najvažnije da postoji mogućnost napredovanja     (34,73 %) te primanja (31,38%). Oko petine studenata smatra da im je najvažnije stručno usavršavanje (21,76 %), a njih 10,46 % već razmišlja i o radnom okruženju.

„Dobiveni rezultati o preferiranom sektoru zaposlenja ukazuju na stavove koji prevladavaju u našem društvu. Ispitanicima su najvažnija sigurnost i stabilnost pri zaposlenju koju dobivaju kroz javni sektor čime bi sebi u konačnici omogućili egzistencijalnu sigurnost. Unatoč tome što većina preferira javni sektor, najveći broj ispitanika izjasnio se da im je mogućnost napredovanja najvažnija pri budućem zaposlenju, što pretpostavlja da mladi žele izazovne i dinamične poslove na kojima će moći pokazati  svoja znanja i vještine“, mišljenja je psihologinja Ana Vučić.  
Porazno zvuči podatak da ukoliko studenti po završetku fakulteta ne bi pronašli odgovarajući posao, njih više od pola, odnosno 54,39 % rješenje vidi u odlasku u inozemstvo. Rješenje u dodatnim edukacijama za daljnje stručno usavršavanje i postizanje veće konkurentnosti na tržištu rada vidi 17,57 % studenata. Za prihvaćanje posla koji ne odgovara njihovom stupnju obrazovanja izjasnilo se 11,30 % studenata, a učlanjenje u političku stranku kao opciju vidi 7,53 % studenata. U ostalim mogućnostima svoju priliku vidi 9,20 % studenata.

„Ovakvi rezultati ankete pokazatelj su da cjelokupni sustav ne funkcionira dobro. Mladi žele posao u javnom sektoru jer osjećaju sigurnost, dok u privatnom sektoru iz mnoštva razloga to nije slučaj. S druge strane postoji problem u obrazovnom sustavu koji ne potiče mlade na stvaranje vlastitih ideja i pokretanja privatnih poslova. S obzirom na slabo razvijeno gospodarstvo i malu ponudu poslova u privatnom sektoru te nesigurne uvjete ne treba čuditi što ovako veliki postotak mladih želi napustiti Bosnu i Hercegovinu“, mišljenja je politolog Vedran Biokšić.

Za iznos primanja koji bi ih zadovoljio u BiH 44,77 % studenata odlučilo se za iznos u rasponu od 1000-1500 KM. Za iznos od 1500-2000 KM odlučilo se 27,20 %, a za 2000 i više 22,59 % studenata. Samo 5,44% studenata bi se zadovoljilo iznosom u rasponu od 500-1000 KM. S obzirom da je prosječna mjesečna plaća u FBiH za mjesec svibanj iznosila 834 KM, dolazimo da zaključka da bi gotovo 50% mladih u BiH zadovoljile tek dvije prosječne mjesečne plaće u FBiH.
Za utjehu može poslužiti činjenica da mladi ne bi otišli u inozemstvo za mala primanja. Samo 10% bi ih otišlo za plaću u rasponu od 1000-1500 EUR, a sudeći po postotku od njih 28,03 % bi se odlučilo otići za iznos primanja od 1500-2000  EUR, te 2000-2500 EUR. Trećina bi otišla tek za iznose od 2500 EUR i više, odnosno njih 33,47 %.

Rezultati dobiveni ovim anketnim ispitivanjem ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam posebice ako uzmemo u obzir da su ispitanici u njemu budući akademski građani koji trebaju biti najveći kapital našeg društva.

Pogled.ba